Štampani i digitalni broj
AGROBIZNIS MAGAZIN / Februar 2019 / Godina X / Broj 96
Pripreme za prolećnu sezonu su uveliko u toku. Brojni skupovi pod okriljem kompanija koje plasiraju repromaterijal na naše tržište održavani su u poslednjih nekoliko nedelja. Svako hvali svoje proizvode do te mere da bi neko pomislio da u njivu ne mora ni da se uđe. Realnost je, naravno, sasvim drugačija i naravno surovija. Nije baš ni da je tako loše. Od nečega se, očigledno, mora živeti, a zaparložena njiva je bacanje novca u svakom slučaju.
U ovom broju očekuje vas mnoštvo saveta i korisnih informacija stručnjaka sa kojima smo razgovarali, kako u Srbiji tako i u regionu, gde nas takođe čitate.
Sajmovi i manifestacije, poput zimskih škola, za to su najbolji pokazatelj. Ukoliko želite da gajite malinu, nešto da promenite, pokušate od početka, pročitajte naše strane posvećene voćarstvu, a isto se odnosi i na vas koji gajite jagode.
Novina koja je objavljena veče pre štampanja ovog broja: poljoprivrednicima Zlatiborskog, Moravičkog i Kolubarskog okruga, koji osiguraju proizvodnju, država će vratiti 70 odsto vrednosti polise. Za ostale povraćaj ostaje 40 odsto, uz najavu da će osiguranje i dalje biti jedina mera u poljoprivredi u kojoj se tolerišu istovremeni podsticaji iz nacionalnog i lokalnog budžeta.
Nema dobrog domaćina bez Agrobiznis magazina
Dipl. inž. Goran Đaković, glavni i odgovorni urednik
Iz sadržaja broja 96:
4. AKTUELNO
PRIJAVA SEZONSKIH RADNIKA U POLJOPRIVREDI
HOĆE LI POMOĆ KOMŠIJE BITI OPOREZOVANA?
Sa novom godinom praksa je da na snagu stupaju određene zakonske odredbe. Tako je ove godine započela registracija, od strane poslodavaca, koji su dužni da prijave i odjave sezonske radnike. Ovo će ujedno biti i osnov za formiranje poreske prijave za angažovane radnike. Agrobiznis magazin istražuje šta će ovo, zapravo, značiti kako za firme tako i za poljoprivredna gazdinstva?
Piše Goran Đaković
6. DOGAĐAJI
PRVI NOVAC OD EVROPSKE UNIJE OTIŠAO U RUMU
Posle više godina čekanja, obećanja i nadanja, počelo je da se događa ono o čemu se samo govorilo i to uglavnom u negativnom kontekstu i sa podsmehom. Ovo je priča o prvom korisniku direktnih podsticaja Evropske Unije, nama poznate kao IPARD.
Piše Goran Đaković
8. AKTUELNO
SUBVENCIJE ZA POLJOPRIVREDU USKORO ELEKTRONSKIM PUTEM
Uz mnoštvo zastarelih propisa i papirologije koje smo već zaboravili, došao je red da elektronska uprava uđe i u sektor poljoprivrednih subvencija. Prema rečima ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije, Branislava Nedimovića, u ovoj godini će se raditi na uspostavljanju sistema E-agrar koji bi trebalo da olakša komunikaciju poljoprivrednika sa resornim ministarstvom. Dakle, zna li se ko će prvi dobiti subvencije na elektronsku adresu?
Piše Snežana Birčanin
9. AKTUELNO
NOVI PRAVILNIK O USLOVIMA I NAČINU OSTVARIVANJA PRAVA NA PODSTICAJE U STOČARSTVU
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede objavilo je novi Pravilnik o uslovima i načinu ostvarivanja prava na podsticaje u stočarstvu za tov junadi, tov svinja, tov jagnjadi i tov jaradi
Izvor: http://uap.gov.rs
10. KOZARSTVO
SAVETI ZA EFIKASNU MUŽU KOZA
Sve veći broj farmi koza u našim krajevima i vaše interesovanje za savete stručnjaka, inspirisali su nas da vam damo nekoliko korisnih saveta u vezi sa mužom koza. Razmatraćemo situaciju u kojoj proizvođač ima oko dvesta koza. Posao muže treba da se obavi za sat i po i taj posao radi jedan čovek. U skladu sa ovim potrebama postoje različiti tipovi izmuzišta: izmuzište ukoso-riblja kost, paralel izmuzište, rotaciono i tunel izmuzište. Svaki od ovih sistema ima svoje mane i vrline...
Piše Goran Đaković
12. AKTUELNO
POVRATAK ALTERNATIVNIH BILJNIH VRSTA NA MAĐARSKE I SRPSKE NJIVE
Na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu održana je Otvarajaća konferencija projekta „Cornucopia – Konkurentna održivost poljoprivrednih preduzeća kroz razvoj novih proizvoda sa dodatom vrednošću na bazi alternativnih biljnih vrsta“.
14. DOGAĐAJI
KAKO DO NOVIH TEHNOLOGIJA I DRŽAVNOG ZEMLJIŠTA?
Krajem januara ratari iz cele Srbije okupili su se na dva najznačajnija skupa kada je reč o njihovoj proizvodnji. Na Zlatiboru je održano tradicionalno 53. Savetovanje agronoma i poljoprivrednika Srbije, koje je organizovao Institut za ratarstvo i povrtarstvo iz Novog Sada…
Piše Goran Đaković
16. DOGAĐAJI
OD INOVACIJE DO KOMUNIKACIJE
I dok se na Zlatiboru uglavnom okupljaju poslovni partneri i saradnici organizatora skupa, na Tari se okupljaju poljoprivrednici, članovi KLUBA 100 P PLUS, koji organizuju 15. po redu zimski seminar farmera. Među brojnim izlagačima bili su predstavnici kako Ministarstva poljoprivrede tako i kompanija koje plasiraju svoju robu i usluge na našem tržištu. Na skupu je bio i Agrobiznis magazin…
18. PČELARSTVO
PAMETAN PIŠE, A BUDALA PAMTI
Pčelarstvo je već duži niz godina u usponu, a na to ima uticaj niz faktora, pre svega priroda koja omogućava bavljenje ovim poslom, a sa druge strane država koja kroz subvencije daje podsticaje. Savez pčelarskih organizacija Srbije je jedna od retkih organizacija koja svojim članovima i aktivnostima obezbeđuje napredak struke. Ali da se vratimo na početak…
Piše Nemanja Popović
20. PČELARSTVO
MLADI POLJOPRIVREDNIK IZ LABUKOVA:
BEZ LJUBAVI PREMA PČELAMA NEMA NI USPEŠNOG PČELARA
U svrljiškom kraju, u potrazi za poslom, sve je više onih koji se odlučuju za pčelarenje. Iz lokalnog budžeta redovno stiže pomoć u opremi, a od Ministarstva poljoprivrede subvencije godišnje po registrovanom pčelinjem društvu. Gazdinstvo Stevanović, osnovano je 2002. godine u selu Labukovu kod Svrljiga, a o svojoj ljubavi prema pčelama priča nam Mihajlo…
Piše Svetlana Kovačević
22. RATARTSVO
ŠTA SEJATI
Januar je otpočeo niskim temperaturama, padavinama, sa dosta snega. Kasnije temperature su se stabilizovale oko nule. Padavine, kiša, sneg, susnežica sve je to što karakteriše januar. Valjda će se nadoknaditi nedostatak padavina tokom jeseni. Ulaska u parcele u januaru nije bilo ili vrlo retko...
Piše Miloš Nikoletić
24. VOĆARSTVO
SAVETI ZA USPEŠNU PROIZVODNJU JAGODA
U poslednje vreme voćarska proizvodnja u Srbiji beleži značajan rast. Na ovoj listi prednjače lešnik i orah, a tu su i jagode koje zbog brzog povrata novca predstavljaju zanimljivu investiciju. Ipak u ovakve investicije treba ulaziti sa oprezom, ukoliko niste imali iskustva, naročito sa ovom kulturom, jer je njena proizvodnja veoma intenzivna, a najosetljivija je u vreme sadnje i berbe.
Piše Nemanja Popović
26. MARKETING
ZAŠTO JE BRENDIRANJE I OZNAKA GEOGRAFSKOG POREKLA VAŽNA ZA POLJOPRIVREDNE PROIZVODE?
IME JE GARANCIJA KVALITETA
Brend je jedna od najčešće korišćenih reči poslednjih decenija i označava marku, zaštitni znak, vrstu ili tip proizvoda čije je samo ime prepoznatljivo kod potrošača. Ekonomisti ali i obični ljudi koriste termine brend i brendiranje kao deo poslovnog i svakodnevnog govora, a da se retko ko zapita šta ovi termini zapravo znače i otkad su u upotrebi.
Piše Dragana Petrović
28. BRENDIRANJE
PROCEDURA ZA ZAŠTITU PROIZVODA
Procedura za zaštitu proizvoda sa oznakom geografskog porekla nije preterano komplikovana. Postupak se pokreće u Zavodu za intelektualnu svojinu Republike Srbije. Ovaj postupak može da pokrene svako domaće fizičko i pravno lice, njihova udruženja, privredne komore, opštine...
30. VOĆASRTVO
GAJENJE LESKE: DOSTA POSLA ALI I DOBRA ZARADA
Stručnjaci kažu da zasad od 10 hektara leske obezbeđuje dobar život jednoj porodici ali i sigurnu budućnost njihovim potomcima, jer može da rađa i do 50 godina
Piše Ninoslav Stevanović
32. VOĆARSTVO
SORTA ORAHA ČENDLER U VLAŠKOM DOLU
Nekoliko naših čitalaca, nas je zvalo i zamolilo da saznamo nešto više o gajenju oraha, posebno sorte ČENDLER, koja se uvozi iz Turske. Otišli smo u Vlaški Do, gde smo upoznali Vladana Anđelkovića, koji je prošle godine zasadio ovu sortu. On je zasad formirao na površini od dva hektara, zemljište je pripremao sam, tako što je izvršio rigolovanje, a sadnja je bila ručna u rupe na dubini 60 cm i isto toliko širine.
Piše Goran Đaković
34. VESTI
KREDITI ZA MEHANIZACIJU
Razvojni fond Autonomne pokrajine Vojvodine raspisao Konkurs za dugoročne kredite za nabavku nove poljoprivredne mehanizacije s ciljem obezbeđenja finansijskih sredstava radi podrške razvoju i unapređenju poljoprivrede povećanjem nivoa tehničke opremljenosti. Pravo učešća na konkursu imaju fizička lica - nosioci komercijalnog porodičnog poljoprivrednog gazdinstva na teritoriji AP Vojvodine, koje je upisano u Registar poljoprivrednih gazdinstava, sa aktivnim statusom i ima izmirene naknade za odvodnjavanje.
Piše Nemanja Popović
36. STOČARSTVO
KAKO ODABRATI NAJBOLJEG OVNA ZA PRIPLOD
U sezoni smo kada se ovce jagnje i vrlo brzo će doći vreme da odlučimo šta ćemo raditi nadalje sa našim grlima. Najveći deo stada ostaje za dalju reprodukciju, dok će ostatak biti škartiran, odnosno prodat klanicama ili, bolje reći, biti iskorišćen za proizvodnju hrane…
Piše Goran Đaković
38. SAVETI STRUČNJAKA
VENTURIJEVA CEV
Venturijeva cev se koristi za merenje protoka tečnosti, brzine strujanja gasova, merenje brzine kretanja letećih objekata, kao vakum pumpa i dozator hranljivog rastvora kod doziranja đubriva kroz sistem za zalivanje…
Piše Ninoslav Stevanović
40. VOĆARSTVO
NOVI SVETSKI POREDAK U VOĆARSTVU
Šumadijska opština Knić u poslednje tri godine beleži rast broja novorođenčadi, ali ni investicije u poljoprivredu nisu zanemarljive. Kraj poznat po voćarskim plantažama i stočarstvu, već osam godina je domaćin savetovanja voćara, koje organizuje "Gruža agrar". Zanimljiv stručan program upotpunio je i nastup mladih umetnika kulturno-umetničkog društva i glumca koji je podsetio učesnike na Miloša Obrenovića…
Piše Goran Đaković
44. VOĆARSTVO
SADNI MATERIJAL PREDUSLOV ZA USPEH
Kako i priliči pravom domaćinu, Zoran Radovanović, vlasnik firme FLORIVA, iz Prilika kod Ivanjice, dočekao je ekipu Agrobiznis magazina uz kafu i specijalitete ovog kraja. Sa njim smo obišli plastenike u kojima se proizvodi vrhunski sadni materijal za poznate kupce...
Piše Goran Đaković
46. ZADRUGARSKE STRANE
NOVA ZADRUŽNA MLEKARA SE BORI ZA MLEKO
Ministar bez portfelja zadužen za regionalni razvoj Milan Krkobabić najavio je, u petak (1. februara 2019), tokom posete Vladičinom Hanu, da će uskoro biti raspisan novi konkurs za zadrugare, vredan 700 miliona dinara, ali i formiranje Nacionalnog tima za spas srpskog sela.
48. VOĆARSTVO
SANTA MARIA I KARMEN SE ISPLATE
ŠUMADINKA ZA PREPORUKU
Našem domaćinu voćarstvo nije bio ni hobi, ni profesija kada se upustio u proizvodnju kruške, a zatim višnje i šljive. Sa samo 24 godine, Dragomir Tulović, kupio je prve sadnice kruške, sorte SANTA MARIA. Danas Dragomir ima 30 godina i ističe da se ni jednog trenutka nije pokajao i da je napravio odličan izbor...
Piše Goran Đaković
50. ŠTA JEDEMO?
SURUTKA LEK NAŠIH BAKA ZA MNOGE BOLJKE
Surutka je odavnina poznata kao hrana i lek koji značajno doprinosi očuvanju ljudskog zdravlja. Hipokrat, otac medicine, smatrao je surutku idealnom prirodnom hranom, jer pojačava odbrambeni mehanizam organizma. Danas se ljudi sve više vraćaju starim, prirodnim i proverenim preparatima kako bi poboljšali svoje zdravlje i ojačali imunitet. Iako se surutka vekovima koristila kao lek za brojne bolesti, tek četrdesetih godina prošlog veka počela je industrijska proizvodnja ovog magičnog napitka koji je sve cenjeniji u svetu.
Piše Dragana Petrović
53. UKRASNO BILJE
STAZA U BAŠTI I NJENO ODRŽAVANJE
Svako dvorište i bašta pored ukrasnog šiblja, cveća i drveća imaju i manji ili veći broj staza koje zajedno sa njima čine skladnu celinu. Bilo da je reč o novoj stazi ili već izgrađenoj neophodno je da znate određena pravila kako biste postigli pun efekat u vašem vrtu.
Piše Goran Đaković
54. TRADICIJA
IKONOPISAC VIZANTIJE: PROFESOR KOSTANTINOS KSENOPULOS
U želji da vam predstavimo tradiciju našeg podneblja, put nas je odveo do Grčke, gde smo sreli jednog od najpoznatijih ikonopisaca ove zemlje, ali i širom sveta. Njegova dela nalaze se širom Grčke, Poljske, Francuske, Italije, Finske, Španije i Portugalije. Za sada ništa njegovo nemamo u Srbiji, sem jednog portreta monaha svetogorca koji se nalazi u privatnom vlasništvu…
Piše Goran Đaković
56. KUĆNI LJUBIMCI
GRUPNI KURSEVI SOCIJALIZACIJE PASA
Stručni programi socijalizacije i obuke pasa, bilo individualni ili grupni, možda mogu biti relativno skupi, ali novac uložen u to sigurno neće biti bačen jer ćete, za kratko vreme, dobiti vrlo pristojno obučenog, vaspitanog i socijalizovanog ljubimca…
Piše Dušan Marinović
57. GLJIVE NAŠIH KRAJEVA
KOZJA (BUKVINA) BRADA
Plodno telo gljive kozja ili bukvina brada (Hericium erinaceum) nema karakterističan oblik gljive jer više liči na veliku pajalicu za prašinu sa debelom i kratkom drškom. Telo ove gljive veoma je veliko i može porasti do 30 centimetara...
Piše Vladimir Janjić
58. KUVAMO S LJUBAVLJU
RECEPT ZA SLATKE PUŽIĆE
Piše Svetlana Kovačević
……
Agrobiznis magazin 12. 2. 2019.