Štampani i digitalni broj

AGROBIZNIS MAGAZIN / april 2020 / Godina XI / Broj 110

ABM 110 3D Page 01 velika 

Uprkos činjenici da se Srbija, kao i celi svet, našla u vanrednom 
stanju, redakcija je kao i do sada vredno radila tako da smo pripremili brojne savete i korisne informacije. Iz ovog broja izdvajamo aktuelne informacije u vezi sa trgovinom na svetskom 
tržištu maline. 

Virus je svakako prodrmao sve, nekoga poslao 
na prinudni odmor, dok poljoprivrednici moraju da nastave sa 
radnim aktivnostima, jer bez setve ne može biti žetve. Mnogima je teško palo što moraju da izdvoje tri do pet minuta svog života da bi obezbedili sebi i radnicima dozvole za kretanje i radove. Na kraju, ipak, važi ona “što se mora nije teško“. 

Slobodno možemo reći da je priča o ergeli Veličković na internetu izazvala 
interesovanje sa preko sto pedeset hiljada pregleda za samo sedam dana. 

Sa prolećem nam pristižu i prvi plodovi, naročito oni iz plastenika. Sa imanja Voždove jagode isporučene su prve količine sočnih crvenih i ukusnih jagoda. Konačno, jagoda je tamo
gde joj je i mesto - u proizvodima vrhunskog kvaliteta koji treba da predstavljaju nacionalni ponos zajedno sa malinom, višnjom, jabukom i drugim voćem. 

Otežana je prodaja i distribucija, naročito povrća, zbog čega je Ministarstvo poljoprivrede aktiviralo epijace Srbije u okviru kog se poljoprivredni proizvođači potpuno besplatno mogu prijaviti i ponuditi svoje proizvode. 

Koliki je značaj našeg sektora govori i činjenica da su veterinari postali ključni deo zdravstvenog sistema, a poljoprivreda u celosti garant prehrambene sigurnosti zemlje. Naša odluka da obustavimo izvoz ulja se čula do Japana gde su sa radošću dočekali naknadnu odluku da ćemo izvoziti ulje, jer ga imamo i više nego dovoljno za sopstvene potrebe. 

Želimo vam brz povratak u redovno stanje i srećne Vaskšnje praznike, jer nema dobrog domaćina bez Agrobiznis magazina! 

Nema dobrog domaćina bez Agrobiznis magazina. 

Dipl. inž. Goran Đaković, glavni i odgovorni urednik

Iz sadržaja broja 110:

4. VOĆARSTVO

SRPSKA MALINA POSKUPELA U DOBA KRIZE - CENA ODLIČNA


Srpska zaleđena malina već ima izvoznu cenu veću od dva evra za kilogram, uz stalnu tražnju i potencijalni rast cene. Malinari bi ove sezone, prvi put posle dugog niza godina, mogli da profitiraju, ali samo ako bude imao ko da radi u malinjacima. Predsednik Asocijacije proizvođača malina i kupina Srbije Dobrivoje Radović za medije kaže da je država uradila dobar posao štiteći poljoprivredne proizvođače od zaraze, ali upozorava da u ovom periodu, kada u malinjacima treba uraditi dosta posla, od odabira i vezivanja izdanaka do đubrenja, nedostaje radne snage. 

Izvor: https://happytv.rs/ 

5. AKTUELNO

POČELA SA RADOM EPIJACA SRBIJE


Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede pokrenulo je intenet platformu pod nazivom ePijaca Srbije, s ciljem da omogući proizvođačima hrane direktan kontakt sa potrošačima u gradskim sredinama, širom Srbije na sledećoj internet adresi:  https://pijaca.minpolj.gov.rs

ABM 110 str 4 5

6. STOČARSTVO

SVE ŠTO TREBA DA ZNATE O PRAŠENJU KRMAČA


Svaki uzgajivač domaćih životinja zna da je jedan od najvažnijih trenutaka u uzgoju porođaj gravidne životinje. Gravidnost krmača u proseku traje oko 114 dana. Prva dva meseca suprasnost se teško može ustanoviti. Tek početkom trećeg meseca trbuh počinje osetno da se uvećava, a 15 dana pred prašenje sise postaju debele (nabubre), dobiju crvenu boju, dok stidnica natekne i počinje da luči sluz. Kako se približava kraj gravidnosti postepeno događaju specifične hormon- ske, fiziološke, morfološke i promene ponašanja... 

Autor: Dragana Petrović 

8. AKTUELNO

DRUG SELJAK

NIJE TEŠKO ŠTO SE MORA


Virusu i snegu se niko nije nadao, ne bar u martu i ne ovom virusu i snegu posle prolećne zime. Istina na baba martu smo nekako navikli, bivalo je da nas sneg obraduje, naravno u negativnom smislu i krajem aprila, ali novi neprijatelj korona virus, je daleko nevidljiviji i opasniji od svih dosadašnjih problema u ovoj našoj globalnoj priči. Koliko će planetarni problem ostaviti posledice po ekonomiju i poljoprivredu znaće se tek nakon sumiranja svih rezultata. Ono što je nemerljivo, što nema cenu, jesu ljudi. 

Autor: Sonja Cvetković 

12. POVRTARSTVO

NISKE TEMPERATURE I NJIHOV UTICAJ NA RASAD

Kada su hladni dani, rasad se zaliva mlakom vodom u najtoplijem delu dana, a ako su dani topliji ujutru ili predveče. Određene biljke se zalivaju po mogućnosti bez kvašenja lista…

Autor: Miloš Stojković 

14. RATARSTVO

ZZ „AGROPROM“ IZ STARE PAZOVE 

SETVA SLATKOG KORENA NA 500 HEKTARA


Bez većih padavina i snežnog pokrivača tokom zimskog perioda, oseća se deficit vlage u zemlji. Takvi uslovi su svakako otežavajući i mogu da utiču na ovogodišnju setvenu sezonu repe, ukoliko njive nisu adekvatno pripremljene. U Zemljoradničkoj zadruzi Agroprom iz Stare Pazove, za ovu godinu planiraju da setvu slatkog korena obave na oko 500 hektara. Kako su nam rekli iskusni stručnjaci koji godinama vode proizvodnju repe, pa i drugih ratarskih kultura, na njihovim parcelama na vreme je bačeno đubrivo i duboko su zatvorene brazde, čime je očuvana neophodna vlaga zemlje. Kolege iz emisije „Plodovi dobre zemlje“ na TV PRVA razgovarli su sa dipl. agronom Zlatko Pijetlovićem iz ZZ „Agroprom“- Stara Pazova, koji je objasnio tehlogiju proizvodnje ove kulture… 

ABM 110 Page 01 velika

16. PRAVILNICI

OVO SU OLAKŠICE ZA OSTVARIVANJE PRAVA NA KREDITNU PODRŠKU

Novim izmenama Pravilnika o uslovima i načinu ostvarivanja prava na kreditnu podršku uvedene su posebne olakšice u ostvarivanjau prava na kreditnu podršku i uslovima otplate kredita za nabavku životinja za priplod, a od sada i za dalji tov. Pre svega, za nabavku kvalitetnih priplodnih junica i kvalitetnih priplodnih krava starosti do pet godina može da se odobri odloženi rok vraćanja glavnice do dve godine, koji se uključuje u rok otplate kredita.

Autor: Snežana Birčanin 

17. VOĆARSTVO 

KAKO JE MRAZ UTICAO NA VOĆE?


Prof. dr Zoran Keserović, koji predaje na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, smatra da smo i ove godine imali visoke temperature. On je primetio da se ovaj trend dešava od 2012. godine. „I ove godine smo imali sredinom marta temperature preko 20 stepeni. Te visoke temperature su uticale na brzo obrazovanje pupoljaka, tako da su se zapravo neke fenofaze ranije dešavale ove godine u odnosu na prethodne, pogotovo kod koštičavih voćnih vrsta koje rano cvetaju i koje su jako osetljive na niske temperature. Jedna od njih koja je zapravo najosetljivija je kajsija koja se nalazila u periodu precvetavanja, a tada je ona najosetljivija da čak mraz od 1,5 do minus 2 izazove oštećenja i utiče jako na prinose”… 

Autor: Goran Đaković 

20. MLADI POLJOPRIVREDNICI

GAZDINSTVO U JABLANIČKOM OKRUGU 

ĐOKIĆI - PORODICA ZA PRIMER


Ovo je priča o velikom i uspešnom gazdistvu u Jablaničkom okrugu, opštini Lebane, na kome marljivo, vredno i naporno radi nekoliko generacija ove porodice. Na sam pomen Leskovca i okoline, ako pričamo o poljoprivredi, prva asocijacija je povrtarstvo, međutim ovo gazdinstvo je dokaz da se od ratarske i stočarske proizvodnje može i te kako dobro živeti i u skladu sa tim napredovati... 

Autor: Miloš Stojanović 

22. AKTUELNO

NASTAVA NA DALJINU U VANREDNOM STANJU


DA LI JE BUDUĆNOST STIGLA VANREDNO? 

U cilju ostvarivanja prava učenika na obrazovanje Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja pripremilo je operativni plan za nastavak rada škole u otežanim uslovima - kroz ostvarivanje obrazovno-vaspitanog rada učenjem na daljinu. Na taj način, nastava se odvija od 17. marta, kako je prenela koleginica Marija Trišić, novinarka TV Banat-a. Sve vršačke srednje škole ovih dana izgledaju ovako: prazni hodnici, učionice, dvorišta… Ipak, nastava se odvija redovno, i to – na daljinu. 

Autor: TV Banat/ Marija Trišić 

23. STOČARSTVO

PREKO 100 VELIKIH FARMI OVACA

Za dve decenije podsticaja razvoja ovčarstva u valjevskom kraju podeljeno je nekoliko hiljada ovaca. Sada kvalitetna grla obezbeđuju iz sopstvenog matičnog zapada. Dragan Ranković, pre 20 godina, bio je među prvim zainteresovanim valjevskim poljoprivrednicima za lokalne podsticaje u ovčarstvu. Iskoristio je dve subvencije i dobio 80 ovaca sjeničke rase. Sada ima jedno od najkvalitetnijih stada u ovom delu Srbije sa 120 ovaca... 

Autor: Goran Đaković 

24. RADIONICA

„DUNAV OSIGURANJE“ PREDSTAVILO OSIGURANJE POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE NA SAJMU U VRANJU 

Gradsko šetalište u Vranju je na otvaranju prvog Međunarodnog sajma lekovitog, začinskog, ukrasnog bilja i pčelinjih proizvoda bilo prepuno ljudi uprkos tmurnom vremenu kojwe je nagoveštavalo kišu. Svi oni su došli da pogledaju šta to izlagači na ovoj poljoprivrednoj manifestaciji nude. Štandove je u pratnji državnog sekretara Ministarstva poljoprivrede Velimira Stanojevića, predsednika Saveza pčelarskih organizacija Srbije, dr Rodoljuba Živadinovića i predsednika Udruženja za lekovito bilje „Dr Jovan Tucakov“ iz Sokobanje, Nebojše Stanojevića, obišao i gradonačelnik Slobodan Milenković. 

Autor: Goran Đaković 

27. ZADRUGARSTVO

OBNOVLJEN ZADRUŽNI DOM U SURDULIČKOM SELU DUGOJNICA UZ PODRŠKU EVROPSKE UNIJE 

Zadružni dom u surduličkom selu Dugojnica je u potpunosti renoviran uz podršku Evropske unije kako bi stanovnici ovog i susednih sela imali mesto za okupljanje i društvene aktivnosti. Rekonstrukcija za koju je EU, preko programa EU PRO, opredelila više od 68.000 evra obuhvatila je zamenu krovne konstrukcije, fasade, stolarije, instalacija a Zadružni dom je opremljen i novim nameštajem i računarima. 

Autor: Snežana Birčanin 

28. ŽENE U POLJOPRIVREDI

ZNAČAJ I ULOGA ŽENA U POLJOPRIVREDI


Brojna istraživanja u Republici Srbiji ukazuju na prisustvo rodne nejednakosti u poljoprivredi a koja najviše pogađa žene. Život žena na selu se svodi na pretežno zadovoljavanje osnovnih egzistencijalnih potreba, a pokrivenost zdravstvenim i penzionim osiguranjem je oskudna, pri čemu ostaju potpuno nezaštićene u slučaju povreda i invaliditeta, dok se materijalna zbrinutost u starosti može svesti na neki oblik porodične penzije ukoliko nadžive supruga…

Autor: Ivana Miletić 

30. STOČARSTVO I TRGOVINA

ČUVAJU GA KAO MALO DETE 

KAKO SE U ŠVAJCARSKOJ PROMOVIŠE I PRODAJE DOMAĆI SIR?

Švajcarska pored podsticaja značajnu pažnju ima u smeru promocije svoji poljoprivrednih proizvoda kako na domaćem tako i na inostranim tržištima. Pored države u ove poslove često ulaze i sami trgovci koji u želji da zadovolje potrebe kupaca formiraju i posebne odeljke sa domaćim proizvodima koje Švajcarci mnogo češće i ređe biraju od stranih. Razlog nisu ni cena ni kvalitet već to što je proizvod iz Švajcarske koja inače uvozi oko polovinu potreba za hranom tokom godine. 

Autor: Goran Đaković 

ABM 110 str 30 31

32. PČELARSTVO

GOJKO PEJČINOVIĆ IZ RAŠKE 

NEMA LEPŠEG I ZDRAVIJEG HOBIJA OD PČELARSTVA

Gojko Pejčinović, skoro je napunio 84 godine, a aktivno se i dalje bavi pčelarstvom. Pčelinjak od 35 DB košnica, nalazi se u selu Gnjilica, pet kilometara od Raške. Smeštena u jugozapadnoj Srbiji, Raška je, zapravo, jedinstveno mesto susreta dve planine i tri reke. Ušuškana je između Kopaonika i Golije, u dolini gde se Trnavska reka uliva u Rašku, a malo dalje i sama Raška u Ibar. Ne čudi zato što je ovaj gradić tokom godine „meta“ i polazište planinara, splavara, paraglajdista, pecaroša, skijaša, aktivnih šetača... Tu su i brojni istoričari koje naučna istraživanja često dovedu u ovaj gradić, kao i hodočasnici koji baš iz Raške kreću „dolinom srpskih kraljeva“ ili „srpskom dolinom vekova“. Tako ovaj kraj nazivaju istoričari zbog blizine nekih od najvećih srednjovekovnih svetinja - manastira Studenica, Gradac, Končul, Nova i Stara Pavlica… 

Autor: Svetlana Kovačević 

34. PČELARSTVO

TEMA BROJA 

DIREKTNA PRODAJA MEDA


Još jedan san je dosanjan i njegova vrednost je toliko velika, da se ne može izmeriti novcem! Ova 2020. godina neće ostati upamćena samo po otvaranju Pogona za prikupljanje i plasman meda pčelara SPOS-a „Naš med“ doo u Rači, već i po nečemu što će strukturno izmeniti sliku pčelarstva u Srbiji, i obeležiti 2020. godinu prekretnicom za formiranje još kvalitetnijeg statusa pčelarstva i pčelara. 

Izvor: SPOS 

36. ZAKONI

OBELEŽAVANJE PROIZVODA U MALOPRODAJI BAR KODOM ILI QR KODOM 

U skladu sa novim Zakonom o trgovini („Službeni glasnik RS“, br. 52/2019) od 31. januara 2020. godine počinje da se primenjuje odredba člana 34. stav 8. ovog zakona kojom se propisuje da roba u trgovini na malo mora biti označena mašinski čitljivom oznakom (GTIN identifikacijom, QR kodom i dr). 

38. PČELARSTVO

KAKO DA OJAČATE PČELINJE DRUŠTVO? 

KVALITETNA MATICA GARANT JAČANJA DRUŠTVA


Na svetu postoji oko 20.000 vrsta pčela koje su zastupljene na svim kontinentima. Pored pčela radilica koje skupljaju nektar i hrane društvo, centralna figura oko koje se vrti život u košnici je matica. To je zrela ženka čiji je zadatak nošenje jaja čime umnožava vrstu i doprinosi opstanku društva. Osim toga, ona luči feromone po kojima je pčele prepoznaju i čime ona pčelinje društvo drži na okupu. 

Autor: Dragana Petrović 

40. KONJARSTVO

ERGELA „VELIČKOVIĆ“
 U SELU JABUKA KOD PANČEVA 

Za razliku od većine ergela konji kod Veličkovića uglavnom žive slobodno u obližnjoj velikoj šumi. - U štali imamo priplodne kobile i 32 odrasla konja starosti do godinu - dve. To su najbolji od najboljih koji učestvuju u trkama ili vuku dvopreg ili četvoropreg. Oni imaju poseban tretman, kupamo ih, hranimo i posebno pazimo na njih. Svi ostali konji žive slobodno - priča Boris dok rukom pokazuje na šumu preko reke... 

Piše: Goran Đaković 

ABM 110 str 40 41

42. ZAŠTITA BILJA

KRUŠKINA BUVA I ERVINIJA U ZASADIMA SVAKE GODINE PRAVE PROBLEM 

Kruškina buva i ervinija spadaju u najznačajnije neprijatelje u proizvodnji kruške. U pojedinim godinama mogu prouzrokovati gotovo stopostotne gubitke. Ove godine je prvo poleganje jaja primećeno sredinom marta. Kasni sneg neće doprineti smanjenom uticaju brojnosti ove štetočine, jer minus nije toliko veliki. O ovim temama odgovor smo potražili u Poljoprivredno savetodavnoj stručnoj službi Kraljevo... 

Autor: Sonja Cvetković 

44. HORTIKULTURA

VATROMET BOJA: CVEĆE ZA TERASE I BAŠTE – LANTANA


Lantana (lat. lantana camara) je žbunasta biljka koja potiče iz tropskih predela Srednje Amerike. Obožava sunce i prelep je ukras kako na terasi, tako i u bašti sa stabljikom koja formira okruglu krošnju ili žbun. Postoje i polegle forme koje su odlične za pokrivanje površina, jer rastu do 20 cm u visinu, kao i viseće sorte koje imaju svoje mesto u žardinjerama i visećim saksijama… 

Autor: Dragana Petrović 

46. NOVI PROIZVODI 

HERO SUPERJUICE

Hero SuperJuiceTM je brend koji je nastao sa jednom misijom - da domaćem tržištu pruži mogućnost konzumacije prehrambenih proizvoda koji su obogaćeni modernim super-food sastojcima, tradicionalnim lekovitim biljkama i prirodnim lekovima. Za početak, stvorili smo liniju funkcionalnog pića - Hero SuperJuiceTM

Piše: Goran Đaković 

47. TRADICIJA

ĐURĐEVDAN - OBIČAJI I VEROVANJA U SRBA

Vernici Srpske pravoslavne crkve slave 6. maja Đurđevdan u spomen na stradanje Svetog Đorđa koji je pogubljen 23. aprila 303. po novom kalendaru. Smatran je za jednog od devet velikomučenika i prvih stradalnika za hrišćansku veru. Đurđevdan je, odmah posle Nikoljdana, najveća slava po broju domaćinstava koji ga praznuju, a poštuju ga i katolici kao imendan, pa čak i muslimani u Srbiji… 

Piše: Goran Đaković

48. HRANA I LEK

JAGODE - ČUVAJU SRCE I UMANJUJU BOL


Sočne, crvene i ukusne jagode su mnogima asocijacija na bezbrižne dane detinjstva kada su se brale onako sa zemlje, na maminu tortu i bakino slatko pripremljeno sa ljubavlju. To je prvo voće koje stiže u proleće, a kad zarude jagode to je siguran znak da je došlo lepo i toplo vreme. Jagode rastu u šumama kao samoniklo bilje, plod je manji i ukusniji u odnosu na sorte koje su se odomaćile u našim baštama. Osim što su zdrave i slasne jagode su i izuzetno lekovite biljke. Poštovao ih je i Vasa Pelagić, narodni učitelj i najpoznatiji srpski travar koji je tvrdio da je čaj od lišća jagode zdraviji od najčuvenijih kineskih i ruskih čajeva... 

Autor: Dragana Petrović 

ABM str 48 49

50. HERBARIJUM

ŠTIR


Borba protiv korova jedna je od najvećih glavobolja svih uzgajivača kukuruza. S obzirom na to da je ovo najzastupljeniji usev na srpskim oranicama neophodne su pravilne agro-tehničke mere kako bi se kukuruz zaštitio od brojnih korovskih biljaka. U zavisnosti od regije u kojoj se gaji, kukuruz napada štir, peljuga, tatula, palamida, muhari... Ipak, najzastupljeniji je štir koji može ozbiljno da ugrozi prinose kukuruza, pa stručnjaci predlažu kombinovane mere kao što su pravilan plodored, pravovremena obrada zemljišta, preporučena gustina setve, optimalno đubrenje, primena herbicida... 

Autor: Dragana Petrović

52. LIČNOSTI

GLUMAC STEFAN USILJANIN PORUČUJE:

SELA NE SMEMO DA ZABORAVIMO


Da li ste čuli za Žaklinu? Ona ima odgovor na sva pitanja i dileme u muško-ženskim odnosima. Ovaj jedinstven, komičan lik dočarao je mladi glumac Stefan Usiljanin. Rođen je u Kraljevu i, po sopstvenom priznanju, najlepše dane proveo je kod dede i babe na selu... 

Autor: Dragana Petrović 

54. VOĆARSTVO

ARONIJA KAO LEK

Aronija je višegodišnja listopadna voćna vrsta poreklom iz Severne Amerike, a pripada porodici ruža (Rosaceae). Na evropskom se kontinentu najviše gaji u Rusiji, Poljskoj, Češkoj i Slovačkoj. Zbog svojih izuzetnih lekovitih svojstava je trenutno vrlo cenjena i tražena. Aronija predstavlja najjači do sada poznati prirodni antioksidans. U Srbiiji se gaji na par stotina hektara. Sadržaj minerala i vitamina u aroniji je takav da jedna mala čašica ujutru obezbeđuje detoksikaciju organizma i potrebne minerale. Pročišćava krv, posebno je uspešna u podizanju gvožđa, podiže imunitet. Neukusnija je od ostalog bobičastog voća i zbog toga nema veliku komercijalnu primenu... 

Piše: Goran Đaković

56. KUĆNI LJUBIMCI 

ISPRAVLJANJE GREŠAKA

Nemojte se obeshrabriti ako ne bude išlo glatko u početku. Što više budete izvodili, navikavali i vežbali, uz stalne i česte pohvale, to će štene pre naučiti da hoda uz vas, pritom stalno tragajući za položajem koji će mu biti najzgodniji za šetnju... 


Piše: Dušan Marinović 

57. GLJIVE NAŠIH KRAJEVA


SRNDAĆ, SUNČANICA, SRNDAK 

Srndać (Macrolepiota procera) je ne samo krupna (čak enormno krupna), nego, u isto vreme, masovna i veoma ukusna te gastronomski raznovrsna vrsta gljiva. Raste krajem leta i u jesen po livadama i raznim šumama, vrlo često u velikim kolonijama, pri čemu njen rast nije vezan ni uz kakvo drvo... 

Piše: Vladimir Janjić

ABM str 56 57

58. KUVAMO S LJUBAVLJU 

BANOFI 

Šta je sve potrebno i kako napraviti ovaj ukusni kolač?

Piše: Sandra Novaković 

......

Agrobiznis magazin (12.4.2020)